Četvrtak, 28. februar 2025. godine, 13 sati
Multimedijalna sala Univerziteta u Nišu
Predstavljanje knjige „Vežbe iz anatomije kulture: Deset godina monitoringa trošenja budžetskih sredstava u Republici Srbiji“
Autor: prof. dr Predrag Cvetičanin
(Beograd: Asocijacija Nezavisna kulturna scena Srbije, 2024)
S a ž e t a k
Knjiga Vežbe iz anatomije kulture: deset godina monitoringa trošenja budžetskih sredstava za kulturu u Republici Srbije (Asocijacija Nezavisna kulturna scena Srbije, Beograd, 2024) jeste studija u oblasti kulturne politike. Bazirana je na analizi raspodele budžetskih sredstava za kulturu Ministarstva kulture, Pokrajinskog sekretarijata za kulturu, javno informisanje i odnose s verskim zajednicama Autonomne pokrajine Vojvodine, Sekretarijata za kulturu Grada Beograda, Uprave za kulturu Grada Novog Sada i uprava za društvene delatnosti još deset gradova u Srbiji (Subotice, Zrenjanina, Kragujevca, Kraljeva, Užica, Novog Pazara, Kruševca, Niša, Leskovca i Vranja) u periodu od 2015. do 2024. godine.
Finansiranje je jedan od tri ključna instrumenta kulturne politike (uz pravnu regulativu i planiranje), pa je prosto praćenje „traga novca” dovelo do identifikacije problema u realizaciji konkursa za finansiranje projekata u oblasti kulture i strukturnih problema u kulturnom sistemu Srbije.
Problemi u realizaciji konkursa za finansiranje projekata u oblasti kulture uključuju: a) nepridržavanje propisa iz Uredbe o kriterijumima, merilima i načinu izbora projekata u kulturi koji se finansiraju i sufinansiraju iz budžeta Republike Srbije, AP Vojvodine, odnosno jedinica lokalne samouprave; b) kašnjenje konkursa i neraspisivanje konkursa; v) rasipanje sredstava iz budžeta za kulturu kroz podršku „sumnjivim” projektima i „predatorskim” organizacijama; g) neracionalno korišćenje budžetskih sredstava za kulturu na osnovu diskrecionih prava ministra kulture i donosilaca odluka na pokrajinskom i lokalnom nivou; i d) niz problema u realizaciji konkursa lokalnih samouprava (izuzetno mala sredstva na konkursima lokalnih samouprava, raspisivanje konkursa za društvene delatnosti umesto za kulturu i rasipanje fondova na partijsko-vašarske manifestacije).
Neki od najvažnijih strukturnih problema u kulturnom sistemu Srbije koji su identifikovani jesu: a) mali državni fondovi koji se izdvajaju za kulturu i nedovoljno korišćenje dopunskih izvora sredstava mimo budžetskih; b) nedovoljna podrška za vaninstitucionalne aktere u kulturi; v) nedefinisan status nevladinih organizacija i, s druge strane, animozitet koji politički centri moći u Srbiji podstiču prema njima; i g) izrazita centralizacija kulture u Srbiji.
Iz ovih analiza proizašli su i predlozi mera kojima bi stanje u kulturnom sistemu Srbije moglo biti poboljšano. One uključuju: a) povećanje budžeta Ministarstva kulture Republike Srbije na minimum 1% državnog budžeta; b) aktiviranje drugih izvora sredstva za kulturu osim budžetskih fondova; v) dopunu Uredbe o kriterijumima, merilima i načinu izbora projekata u kulturi obavezujućim članovima i potencijalnim sankcijama za nepoštovanje pravila i procedura koji su njoj definisani; g) ukidanje ili drastično smanjivanje fondova nad kojima donosioci odluka imaju diskreciona prava i prestanak finansiranja „sumnjivih” projekata i „predatorskih” organizacija; d) povećanje fondova za godišnje konkurse za kulturu na republičkom, pokrajinskom i lokalnom nivou; đ) uvođenje institucionalnih grantova za organizacije iz civilnog sektora; e) ustanovljenje Fondacije za podršku razvoju civilnog sektora koja bi, na osnovu konkursa, osiguravala finansijska sredstva za operativne troškove organizacija; ž) kreiranje pravnog osnova za civilno-javna partnerstva i podsticanje razvoja kulturnih centara koji bi radili po ovom modelu; z) unapređenje statusa samostalnih umetnika u Srbiji; i) kreiranje i realizaciju mera za decentralizaciju kulture u Srbiji.
Predrag Cvetičanin je vanredni profesor Fakulteta umetnosti Univerziteta u Nišu, predavač na UNESCO katedri za kulturnu politiku i kulturni menadžment Univerziteta umetnosti u Beogradu i rukovodilac Centra za empirijske studije kulture jugoistočne Evrope. Diplomirao je sociologiju na Filozofskom fakultetu u Nišu; magistrirao je na Katedri za istoriju i filozofiju umetnosti na Central European University (CEU) u Pragu, sociologiju umetnosti na Filozofskom fakultetu u Beogradu i filozofiju na Katedri za filozofiju, logiku i naučni metod London School of Economics (LSE). Doktorirao je sociologiju na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Rukovodio je velikim brojem domaćih i međunarodnih istraživačkih projekata. Napisao je i uredio devetnaest knjiga, između ostalih: Kulturne potrebe, navike i ukus građana Srbije i Makedonije (2007), Kulturne prakse građana Srbije (2011, sa Marijanom Milankov), Social and Cultural Capital in Serbia (ur. 2012), A Life for Tomorrow: Social Transformations in South-East Europe (ur. 2015, sa Ilinom Mangovom i Nenadom Markovićem), Nezavisne kulturne scene u jugostočnoj Evropi (2020), Rod i rad u kulturnom polju u Srbiji (2022), Vežbe iz anatomije kulture (2024) i veliki broj tekstova u domaćim i međunarodnim časopisima. Bio je član Predsedništva Sociološkog naučnog društva Srbije (od 2021. do 2024. godine) i član Upravnog odbora mreže za sociologiju kulture Evropske sociološke asocijacije (ESA) od 2015. do 2021. godine.
Comments are closed.